Sajber Sfera Tech
Vest

Novi Zeland predlaže zabranu mreža

Mihailo Ivanjac7 min čitanja

Instagram, TikTok, Snapchat i Facebook morali bi da proveravaju uzrast korisnika, uz moguće kazne do 10% globalnog prihoda.

Novi Zeland je predstavio predlog zakona kojim bi osobama mlađim od 16 godina bilo zabranjeno korišćenje visokorizičnih društvenih mreža. Platforme bi morale da proveravaju uzrast korisnika, dok bi za najteže prekršaje mogle da budu kažnjene iznosom do 10% globalnog prihoda.

Predlog pod nazivom Online Safety (Minimum Age and Child Safety Risk Assessment) Bill predstavljen je 24. avgusta 2026. godine. Vlada Novog Zelanda navodi da njegov cilj nije kažnjavanje dece ili roditelja, već prebacivanje veće odgovornosti na kompanije koje upravljaju društvenim mrežama.

Međutim, zakon još nije usvojen i trenutno nema sigurnu većinu u parlamentu. Pored pitanja političke podrške, predlog otvara i važnu dilemu: kako proveriti nečije godine bez prikupljanja dodatnih biometrijskih i identifikacionih podataka svih korisnika?

Šta Novi Zeland zapravo predlaže?

Prema zvaničnom saopštenju Vlade Novog Zelanda, platforme koje budu proglašene visokorizičnim morale bi da preduzmu „razumne korake” kako bi sprečile korisnike mlađe od 16 godina da otvore ili zadrže nalog.

  • provera bi obuhvatila Instagram, TikTok, Snapchat, Facebook i druge obuhvaćene platforme;
  • platforme bi morale redovno da procenjuju rizike koje predstavljaju za decu;
  • kompanije bi regulatoru dostavljale izveštaje o merama kojima smanjuju te rizike;
  • novi regulator mogao bi da istražuje platforme i sprovodi zakon;
  • pravila bi obuhvatila i određene AI companion servise;
  • najozbiljniji prekršaji mogli bi da budu kažnjeni iznosom do 10% globalnog prihoda platforme.

Obaveze bi bile usmerene na tehnološke kompanije. Predlog ne predviđa novčane ili druge kazne za decu, roditelje i staratelje koji ne uspeju da poštuju starosno ograničenje.

Kako bi društvene mreže proveravale uzrast?

Predlog ne propisuje samo jedan obavezan način provere. Platformama ostavlja mogućnost da kombinuju više metoda, zavisno od rizika i dostupne tehnologije.

  • Postojeći podaci o nalogu: datum otvaranja naloga, istorija korišćenja, ranije navedene godine i drugi signali koje platforma već poseduje.
  • Procena starosti lica: softver bi na osnovu fotografije ili snimka pokušao da proceni približan uzrast korisnika.
  • Digitalni identitet: potvrda starosne kategorije preko ovlašćenog servisa, bez nužnog prosleđivanja svih podataka društvenoj mreži.
  • Zvanični dokument: provera pasoša, lične karte ili drugog dokumenta kojim se potvrđuje datum rođenja.

Svaka od ovih metoda ima ograničenja. Procena lica može da pogreši, dokumenti mogu biti zloupotrebljeni, a podaci o nalogu nisu uvek tačni. Digitalni identitet može da smanji količinu podataka koju platforma dobija, ali zahteva pouzdanu infrastrukturu i jasno definisana pravila čuvanja podataka.

Najveća dilema je privatnost svih korisnika

zabrana društvenih medija za mlađe od 16 godina

Da bi platforma utvrdila ko je mlađi od 16 godina, možda će morati da proveri uzrast mnogo šireg kruga korisnika. To znači da se zakon namenjen zaštiti dece može pretvoriti u sistem identifikacije odraslih korisnika interneta.

Posebno je važno ko obrađuje fotografiju ili dokument, koliko dugo ih čuva, da li se podaci koriste za druge svrhe i šta se događa u slučaju curenja podataka. Sama činjenica da servis traži identifikaciju ne garantuje da je postupak bezbedan.

Bezbedniji model mogao bi platformi da potvrdi samo da je osoba starija od propisanog minimuma, bez otkrivanja punog imena, adrese, broja dokumenta i tačnog datuma rođenja. Ipak, konačne tehničke obaveze zavisiće od teksta koji eventualno bude usvojen i kasnijih pravila regulatora.

Koje usluge ne bi bile obuhvaćene?

Prema pregledu predloga koji je objavio Associated Press, klasične aplikacije za razmenu poruka, gejming platforme i AI alati namenjeni prvenstveno pretrazi informacija ili produktivnosti ne bi automatski bili tretirani kao visokorizične društvene mreže.

To znači da servisi kao što su WhatsApp, pojedine gejming platforme, ChatGPT, Gemini i Copilot ne bi bili obuhvaćeni samo zato što omogućavaju komunikaciju ili koriste veštačku inteligenciju.

Drugačiji tretman predviđen je za AI companion platforme koje su osmišljene da simuliraju emotivnu vezu ili lični odnos sa korisnikom. Vlada želi da regulatorni okvir može da obuhvati i tehnologije koje još nisu postale dominantne.

Zakon još nema sigurnu podršku

Iako ga predstavlja vlada premijera Christophera Luxona, predlog još nije izglasana zabrana. Koalicioni partneri ACT i New Zealand First najavili su protivljenje, dok opoziciona Laburistička partija još nije konačno odlučila kako će glasati.

Kritičari smatraju da će deca zabranu zaobilaziti preko lažnih datuma rođenja, tuđih dokumenata, VPN servisa ili naloga koje otvore odrasle osobe. Postoji i bojazan da bi maloletni korisnici mogli da pređu na manje poznate i slabije moderirane platforme.

Zbog toga naslov ne treba tumačiti kao najavu neposrednog gašenja naloga. Reč je o predlogu koji tek treba da dobije parlamentarnu podršku, prođe raspravu i dobije detaljna pravila primene.

Šta pokazuje iskustvo Australije?

Australija zabranjuje društvene mreže tinejdžerima

Australija je već uvela sličan minimalni uzrast. Platforme su tamo prijavile uklanjanje ili ograničavanje više miliona naloga za koje su procenile da pripadaju deci mlađoj od 16 godina.

To pokazuje da zakonska obaveza može promeniti ponašanje velikih platformi, ali ne dokazuje da je svako dete zaista prestalo da koristi društvene mreže. Još nije dovoljno jasno koliko su sistemi tačni, koliko maloletnika uspeva da ih zaobiđe i koliko punoletnih korisnika greškom izgubi pristup nalogu.

Zašto je ovo važno korisnicima u Srbiji?

Predlog Novog Zelanda nema pravno dejstvo u Srbiji, ali je deo šire međunarodne promene. Sve više država pokušava da odgovornost za zaštitu dece prebaci sa roditelja i škola na same platforme.

Ako ovakvi sistemi postanu standard na velikim tržištima, Meta, TikTok i druge kompanije mogle bi iste tehnologije za procenu uzrasta da uvedu i u drugim državama. Korisnici na Balkanu zato bi mogli da se susretnu sa zahtevom za snimanje lica, potvrdu digitalnog identiteta ili dostavljanje dokumenta čak i kada lokalni zakon to još izričito ne zahteva.

Rasprava zato nije samo o tome da li deca treba da koriste TikTok ili Instagram. Pravo pitanje je da li je moguće proveriti uzrast i zaštititi maloletnike bez stvaranja novih baza osetljivih podataka o svim korisnicima.

Šta roditelji mogu da urade već sada?

  • Proveriti datum rođenja i podešavanja privatnosti na detetovim nalozima.
  • Uključiti porodične kontrole koje nude Android, iOS, TikTok i Instagram.
  • Isključiti poruke nepoznatih osoba gde god platforma to omogućava.
  • Razgovarati o algoritamskim preporukama, prevarama i manipulativnom sadržaju.
  • Dogovoriti vreme bez telefona, posebno tokom nastave, obroka i pred spavanje.
  • Objasniti detetu da zabrana jednog naloga ne čini manje poznatu platformu automatski bezbednom.

Tehnička ograničenja mogu pomoći, ali ne mogu zameniti razgovor, digitalnu pismenost i mogućnost da dete prijavi neprijatno iskustvo bez straha od kazne.

Najčešća pitanja

Da li je Novi Zeland već zabranio društvene mreže mlađima od 16?

Ne. Vlada je 24. avgusta 2026. predstavila predlog zakona. On mora da dobije podršku parlamenta pre nego što postane važeći zakon.

Da li bi deca i roditelji bili kažnjavani?

Ne prema trenutno predstavljenom predlogu. Obaveze i kazne bile bi usmerene na kompanije koje upravljaju obuhvaćenim platformama.

Da li bi zabrana obuhvatila sve internet servise?

Ne. Predlog je usmeren na visokorizične društvene mreže. Aplikacije za dopisivanje, gejming platforme i produktivni AI alati ne bi automatski bili tretirani na isti način, dok bi određeni AI companion servisi mogli biti obuhvaćeni.

Da li bi zakon važio u Srbiji?

Ne. Zakon bi se primenjivao na Novom Zelandu. Ipak, tehnologije za proveru uzrasta razvijene za velika strana tržišta kasnije mogu biti uvedene i korisnicima u drugim državama.

Zabrana društvenih mreža u Australiji
Zabrana društvenih mreža u Australiji

Izvori i metodologija

Članak je zasnovan na predlogu i informacijama koje je Vlada Novog Zelanda objavila 24. avgusta 2026. godine, kao i na izveštajima međunarodnih novinskih agencija. Tvrdnje o budućoj primeni predstavljene su kao predlog, a ne kao već važeći zakon.

Poslednja provera činjenica: 24. avgust 2026. Tekst ćemo ažurirati ako predlog dobije parlamentarnu podršku ili budu objavljena detaljna pravila provere uzrasta.

Mihailo Ivanjac

Mihailo Ivanjac je osnivač i glavni urednik portala Sajber Sfera, sa višegodišnjim iskustvom u IT industriji, Linux administraciji i WordPress razvoju. Specijalizovan je za Nginx infrastrukturu, Redis object cache, Cloudflare integraciju i optimizaciju WordPress-a na VPS okruženju. Tokom svoje IT karijere radio je kao televizijski spiker/voditelj i senior video editor na RTV Belle amie, što mu omogućava da tehničke teme predstavi jasno i profesionalno. Sve tehničke analize i konfiguracije na Sajber Sfera portalu zasnovane su na realnim produkcionim implementacijama.